Otkrivanje brzog interneta: Unutar utrke za najbrže veze na svijetu i provale sutrašnjice

• Globalno tržište brzog interneta: Opseg i razmjera
• Napredne tehnologije koje pokreću ultra-brzu povezivost
• Ključni igrači i strategije na areni brzog interneta
• Projicirana ekspanzija i potražnja za brzinama interneta sljedeće generacije
• Regionalni lideri i novo nastajuće točke u brzini interneta
• Što slijedi: Evolucija brzine interneta i pristupa
• Barijere usvajanju i nove fronte u brzoj povezivosti
• Izvori i reference

“Brzina internetske povezanosti ubrzala se do nevjerojatnih razina, od eksperimentalnih laboratorijskih veza koje prenose petabite u sekundi do usluga brzine gigabita dostupnih u kućama.” (izvor)

Globalno tržište brzog interneta: Opseg i razmjera

Globalno tržište brzog interneta svjedoči bezpresedanskom rastu, vođenom tehnološkim napretkom i naglim porastom potražnje za ultra-brzom povezivošću. Od 2024. godine, najbrže komercijalne internetske brzine isporučuju se putem optičkih vlakana, pri čemu zemlje poput Singapura, Hong Konga i Južne Koreje konstantno prednjače u globalnim rang listama brzine. Prema Speedtest Global Indexu, Singapur prednjači s medijanom brzine fiksnog širokopojasnog interneta koji premašuje 260 Mbps, dok se globalni prosjek kreće oko 85 Mbps.

Na tehnološkoj granici, pružatelji usluga pomiču granice mogućeg. U Japanu, Nippon Telegraph and Telephone (NTT) demonstrirao je eksperimentalne optičke veze koje dosežu zapanjujućih 1,02 petabita u sekundi (Pbps) u laboratorijskim uvjetima—dovoljno za prijenos 10 milijuna kanala 8K videa istovremeno. Iako takve brzine još nisu komercijalno dostupne, signali su buduće sposobnosti internetske infrastrukture.

Komercijalno, internet brzine od više gigabita postaju sve dostupnije. U Sjedinjenim Državama, pružatelji kao što su AT&T Fiber i Xfinity sada nude planove do 5 Gbps na odabranim tržištima. U Europi, CityFibre u Velikoj Britaniji i Deutsche Glasfaser u Njemačkoj uvode gigabitne i multi-gigabitne usluge za milijune kuća.

• Ekspanzija optičkih vlakana: Optička vlakna ostaju zlatni standard za brzinu i pouzdanost. FTTH Council izvještava da je globalni broj pretplata na optička vlakna do kuće (FTTH) premašio 800 milijuna u 2023. godini, uz brzi rast u Aziji i Europi.
• 5G i dalje: Mobilne mreže također ubrzavaju. 5G implementacije sada donose stvarne brzine od 1 Gbps u urbanim centrima, a istraživanja o 6G teže teoretskim brzinama do 1 Tbps (Ericsson).
• Satelitski internet: Konstelacije niskih zemaljskih orbita (LEO) poput Starlink donose visoki brzi internet u udaljena područja, s brzinama do 220 Mbps i latencijom niskom kao 25 ms.

Gledajući unaprijed, konvergencija optičkih vlakana, naprednih bežičnih i satelitskih tehnologija obećava budućnost u kojoj multi-gigabitne—i na kraju terabitne—veze postaju norma, preoblikujući digitalne ekonomije i omogućavajući nove aplikacije od uronjenog VR-a do globalne suradnje u stvarnom vremenu.

Napredne tehnologije koje pokreću ultra-brzu povezivost

Utrka za ultra-brzi internet ubrzava, dok zemlje i tvrtke pomiču granice mogućeg u povezivosti. Od 2024. godine, najbrže komercijalne internetske brzine isporučuju se kombinacijom optičkih mreža, naprednih bežičnih tehnologija i eksperimentalnih istraživačkih inicijativa.

• Optičke mreže: Optička vlakna ostaju zlatni standard za brzi internet. U Južnoj Koreji i Singapuru, prosječne brzine fiksnog širokopojasnog interneta premašuju 250 Mbps, s vrhunskim planovima koji nude do 10 Gbps za kućne korisnike (Speedtest Global Index). U SAD-u, pružatelji poput Google Fiber i AT&T nude multi-gigabitne planove, a Comcast je nedavno lansirao 10 Gbps uslugu na odabranim tržištima (Comcast).
• 5G i dalje: 5G mreže su sada široko rasprostranjene, donoseći stvarne brzine od 1-3 Gbps u urbanim centrima. Sljedeći korak, 6G, već je u razvoju, s predviđenim brzinama do 1 Tbps (terabit u sekundi) i ultra-niskom latencijom, omogućujući aplikacije poput komunikacije putem holograma u stvarnom vremenu i uronjene AR/VR (Ericsson).
• Satelitski internet: SpaceX-ov Starlink revolucionira ruralnu i udaljenu povezivost, sada nudeći brzine do 220 Mbps globalno, s planovima za povećanje kapaciteta i smanjenje latencije s dodatnim lansiranjima satelita (Starlink). Konkurenti poput Amazonovog Projekta Kuiper i OneWeb-a će pojačati utrku.
• Eksperimentalni proboji: Istraživači su postigli rekordne brzine u laboratorijskim uvjetima. Godine 2022. japanski su inženjeri prenijeli podatke brzinom od 1,02 petabita u sekundi preko višezupčanog vlakna, dovoljno za streamanje 10 milijuna 8K videa istovremeno (Nature). Iako to još nije komercijalno dostupno, ovi napredci signaliziraju budućnost u kojoj bi terabitne kućne povezivosti mogle postati stvarnost.

Gledajući unaprijed, konvergencija optičkih vlakana, bežičnih sljedeće generacije i satelitskih tehnologija obećava pružanje internetskih brzina koje će transformirati industrije, pokretati pametne gradove i omogućiti iskustva koja su se ranije smatrala nemogućima. Kako se infrastruktura i standardi razvijaju, doba “nevjerojatnih” internetskih brzina tek počinje.

Ključni igrači i strategije na areni brzog interneta

Utrka za najbrži internet na svijetu se intenzivira, s telekomunikacijskim divovima i inovativnim startupovima koji pomiču granice brzine i pouzdanosti. Od 2024. godine, najbrže komercijalno dostupne internetske brzine isporučuju se putem optičkih mreža, a odabrani pružatelji nude multi-gigabitne veze kućnim i poslovnim korisnicima.

• Južna Koreja i Singapur: Ove zemlje dosljedno prednjače u globalnim rang listama brzine. U Singapuru, prosječne brzine fiksnog širokopojasnog interneta premašuju 260 Mbps, s pružateljima poput StarHub i Singtel koji nude planove do 10 Gbps za kućne korisnike (Speedtest Global Index).
• Sjedinjene Države: Američki pružatelji internetskih usluga brzo šire gigabitne i multi-gigabitne ponude. Xfinity i AT&T Fiber sada pružaju do 5 Gbps na odabranim tržištima, dok je Google Fiber pokrenuo planove od 8 Gbps i 20 Gbps u gradovima poput Kansas Cityja i Mese, Arizona (Google Fiber Blog).
• Japan: NURO nudi 10 Gbps optičke veze za kućne korisnike, oslanjajući se na naprednu optičku tehnologiju kako bi održao reputaciju Japana za ultra-brzi, pouzdani internet (NURO 10G).
• Europa: U Švicarskoj, Init7 pruža 25 Gbps kućni internet, jedan od najbržih na svijetu, dok Orange u Francuskoj i BT u Velikoj Britaniji uvode multi-gigabitnu optiku za više kućanstava (Init7 Fiber7 25G).

Gledajući unaprijed, sljedeći skok u brzini doći će od napredaka u tehnologiji optičkih vlakana, poput šupljeg vlakna i kvantnih mreža, koje obećavaju još nižu latenciju i viši protok. Dodatno, satelitski internetski pružatelji poput Starlink poboljšavaju brzine za udaljena područja, s najnovijim testovima Starlink-a koji pokazuju medijalne brzine preuzimanja iznad 100 Mbps globalno (Speedtest Starlink Q2 2023).

Ključne strategije među tim igračima uključuju agresivne investicije u infrastrukturu, partnerstva s općinama, i uvođenje simetričnih brzina učitavanja/preuzimanja kako bi se podržale cloud igre, 8K streaming i buduće aplikacije poput metaverzuma. Kako se konkurencija pojačava, potrošači mogu očekivati još brže i pouzdanije veze u bliskoj budućnosti.

Projicirana ekspanzija i potražnja za brzinama interneta sljedeće generacije

Globalna potražnja za ultra-brzim internetom ubrzava, vođena aplikacijama koje zahtijevaju veliku propusnost kao što su 8K streaming, cloud gaming, virtualna stvarnost i proliferacija pametnih uređaja. Od 2024. godine, najbrže komercijalno dostupne internetske brzine isporučuju se putem optičkih mreža, pri čemu zemlje poput Singapura, Hong Konga i Južne Koreje dosljedno prednjače u globalnim rang listama brzine. Prema Sveobuhvatnom Speedtest Global Indexu, Singapur prednjači s medijanom brzine fiksnog širokopojasnog interneta koji premašuje 260 Mbps, dok se globalni prosjek kreće oko 85 Mbps.

Ipak, ove brojke su samo početak. Tehnologije sljedeće generacije pomiču granice mogućeg. U 2023. godini, Nokia i Openreach demonstrirali su pasivnu optičku mrežu (PON) brzine 100 Gbps u Velikoj Britaniji, skok koji bi uskoro mogao učiniti gigabitne i čak multi-gigabitne kućne veze uobičajenima. U međuvremenu, japanski Nacionalni institut za informacijske i komunikacijske tehnologije (NICT) postavio je novi svjetski rekord 2022. godine prenoseći podatke brzinom od 1,02 petabita u sekundi preko jedne optičke vlakna—dovoljno za streamiranje milijuna ultra-visokih videa istovremeno.

Gledajući unaprijed, uvođenje mreža od 10 Gbps (10G) već je u tijeku na odabranim tržištima. Američki pružatelji poput Xfinity i AT&T Fiber testiraju multi-gigabitne planove, a CableLabs 10G inicijativa ima za cilj donijeti simetrične brzine od 10 Gbps milijunima kuća unutar desetljeća. Na bežičnom frontu, 5G mreže evoluiraju prema 5G Advanced i 6G, s teoretskim vršnim brzinama predviđenim do 1 Tbps (Ericsson).

• Utjecaj na poduzeća i industriju: Sektori poput telemedicine, autonomnih vozila i pametne proizvodnje imat će koristi od gotovo trenutnog prijenosa podataka i ultra-niske latencije.
• Ponekad iskustvo potrošača: Kućni korisnici mogu očekivati besprijekoran 8K streaming, uronjene VR, i igre u oblaku bez kašnjenja dok multi-gigabitne veze postaju mainstream.

Ukratko, utrka za nevjerojatnim internetskim brzinama postaje intenzivnija, s inovacijama u optičkim vlaknima i bežičnim tehnologijama koje obećavaju redefiniranje digitalnih iskustava i otključavanje novih ekonomskih prilika širom svijeta.

Regionalni lideri i novo nastajuće točke u brzini interneta

Globalne internetske brzine su porasle u posljednjim godinama, s određenim regijama i gradovima koji postavljaju tempo za ostatak svijeta. Prema najnovijem Speedtest Global Indexu (lipanj 2024.), prosječna brzina fiksnog širokopojasnog preuzimanja na svijetu dosegla je 87,15 Mbps, dok je mobilni internet u prosjeku iznosio 48,47 Mbps. Ipak, ove brojke su neusporedive s performansama vodećih zemalja i novo nastajućih digitalnih hotspota.

• Singapur i dalje dominira fiksnim širokopojasnim tržištem, s prosječnom brzinom preuzimanja od 284,13 Mbps. Robusna infrastruktura vlakana i agresivne vladine politike učinile su ga globalnim mjerilom za povezivost (IMDA Singapur).
• Hong Kong i Čile blisko su, s prosječnim brzinama od 273,87 Mbps i 264,21 Mbps, redom. Gusti urbani okoliš Hong Konga i brza implementacija vlakana u Čileu propeliraju ih na vrh (Speedtest).
• Sjedinjene Države zauzimaju 7. mjesto globalno, s prosječnom brzinom fiksnog širokopojasnog interneta od 242,38 Mbps, vođeni širokom dostupnošću gigabitnih ponuda od pružatelja kao što su Comcast i Google Fiber (FCC).
• Južna Koreja prednjači u mobilnom internetu, s prosjekom od 140,25 Mbps, zahvaljujući ranijoj primjeni 5G i gustim mrežnim pokrićem (ITU).

Novo nastajuće točke također privlače pažnju. Rumunija i Tajland brzo su napredovale, s prosječnim fiksnim brzinama koje premašuju 200 Mbps, potaknutim konkurentnim tržištima i agresivnom implementacijom vlakana. U Africi, Južnoafrička Republika prednjači u utrci brzine kontinenta, s novim podmorskim kabelima poput 2Africa koji obećavaju daljnje povećanje kapaciteta (2Africa).

Gledajući unaprijed, uvođenje 10 Gbps vlakana u gradovima poput Züricha, Tokija i odabranih američkih metropola signalizira sljedeći skok u potrošačkom internetu. U međuvremenu, satelitske konstelacije iz Starlink-a i OneWeb-a spremne su donijeti visoke brzine u udaljena područja, potencijalno preoblikujući globalnu kartu povezanosti (Starlink).

Kako investicije u infrastrukturu ubrzavaju i nove tehnologije se pojavljuju, očekuje se da će se razlika između najbržih i najsporijih regija smanjiti, otvarajući novo doba ultra-brze, svemoćne internetske povezanosti širom svijeta.

Što slijedi: Evolucija brzine interneta i pristupa

Utrka za sve brže internetske brzine se ubrzava, vođena napretkom u optičkim vlaknima, satelitskoj tehnologiji i bežičnim inovacijama. Od 2024. godine, najbrže komercijalno dostupne kućne internetske brzine nalaze se u zemljama poput Singapura, Južne Koreje i Sjedinjenih Država, gdje pružatelji nude multi-gigabitne veze. Na primjer, Singapurova usluga širokopojasnog interneta od 10 Gbps sada je dostupna potrošačima, dok u SAD-u Google Fiber i AT&T nude planove do 8 Gbps i 5 Gbps u odabranim gradovima.

Globalno, prosječna brzina fiksnog širokopojasnog interneta dosegla je 87,9 Mbps početkom 2024. godine, prema Speedtestovom Global Indexu. Ipak, razlika između prosječnih i vrhunskih brzina se širi kako investicije u infrastrukturu fokusiraju na urbane centre i korisnike visoke potražnje. U Japanu, NTT-ova OCN Hikari 10 Giga usluga donosi simetrične brzine od 10 Gbps, a u Švicarskoj, Salt Fiber nudi 10 Gbps kućnim korisnicima.

Gledajući unaprijed, sljedeći skok u brzini interneta vjerojatno će doći od:

• Terabitno vlakno: Istraživači su već demonstrirali prijenos podataka od 1,02 petabita u sekundi u laboratorijskim uvjetima, što nagovještava buduće komercijalne terabitne veze.
• 6G bežično: Rani 6G prototipovi postigli su 1 Tbps u kontroliranim uvjetima, a komercijalni uvođenja se očekuju 2030-ih.
• Satelliti sljedeće generacije: Starlinkov satelitski internet već isporučuje 100-200 Mbps globalno, s planovima za veće brzine kako se lansira više satelita i razvijaju laserske međusobne veze.

Ovi napredci omogućit će nove aplikacije, od holografske komunikacije u stvarnom vremenu do obrade AI u oblaku i uronjenog iskustva u metaverzumu. Ipak, izazov ostaje osigurati pravedan pristup, budući da ruralna i nedovoljno opskrbljena područja još uvijek zaostaju. Vlade i inicijative privatnog sektora rade na premošćavanju ovog jaza, ciljajući na univerzalni gigabit pristup do kraja desetljeća (Broadband Commission).

Barijere usvajanju i nove fronte u brzoj povezivosti

Traganje za bržim internetskim brzinama dovelo je do izvanrednih proboja, a neki dijelovi sada se mogu pohvaliti vezama koje su bile nezamislive samo prije deset godina. Od 2024. godine, najbrže komercijalne internetske brzine nalaze se u zemljama poput Singapura, Hong Konga i Južne Koreje, gdje prosječne brzine fiksnog širokopojasnog interneta premašuju 250 Mbps, a maksimalne ponude dosežu do 10 Gbps za kućne korisnike (Speedtest Global Index). U Sjedinjenim Državama, pružatelji poput Google Fiber i AT&T nude multi-gigabitne planove, s mogućnostima od 5 Gbps pa čak do 8 Gbps dostupnim u odabranim gradovima (CNET).

Međutim, usvajanje ovih “nevjerojatnih” internetskih brzina suočava se sa značajnim preprekama:

• Kostuaranja infrastrukture: Implementacija mreža optičkih vlakana sposobnih za multi-gigabitne brzine zahtijeva značajna ulaganja, posebno u ruralnim ili manje gusto naseljenim područjima. Trošak postavljanja vlakna može se kretati od 27.000 do 80.000 dolara po milji (BroadbandNow).
• Povezivost završnog dijela: Čak i u gradovima s robusnom infrastrukturom, povezivanje pojedinačnih kuća i poduzeća (“posljednja milja”) ostaje tehnički i financijski izazov.
• Ograničenja uređaja: Mnogi potrošački uređaji i oprema za kućnu mrežu ne mogu u potpunosti iskoristiti multi-gigabitne brzine, što ograničava praktične koristi za krajnje korisnike.
• Regulatorne i političke prepreke: U nekim regijama, restriktivne regulative ili nedostatak konkurencije usporavaju uvođenje brzih mreža.

Gledajući unaprijed, nove fronte u brzoj povezivosti se pojavljuju:

• 10G mreže: Kabelska industrija testira tehnologiju 10G (10 gigabita u sekundi), obećavajući simetrične brzine učitavanja i preuzimanja za potrošače (NCTA).
• Terabitno istraživanje: Eksperimentalne mreže, poput Nacionalnog instituta za informacijske i komunikacijske tehnologije Japana, postigle su brzine prijenosa podataka koje premašuju 1 petabit u sekundi u laboratorijskim uvjetima (Nature).
• Satelitski internet: Satelitske konstelacije sljedeće generacije niskih orbita (LEO), poput Starlink-a, približavaju se gigabitnim brzinama globalno, s ciljem da premoste digitalni razdor (Starlink).

Dok najbrže veze na zemlji postavljaju nove standarde, široko usvajanje ovisit će o prevladavanju infrastrukturalnih, ekonomskih i regulatornih izazova. Sljedeće desetljeće obećava još dramatičnije napretke, s terabitnim brzinama i svugdje prisutnim visoko-brzim pristupom na horizontu.

Izvori i reference

• Nevjerojatne internetske brzine: Najbrže veze na Zemlji i što dolazi
• Speedtest Global Index
• Nippon Telegraph and Telephone (NTT)
• AT&T Fiber
• CityFibre
• Deutsche Glasfaser
• Starlink
• Nature
• StarHub
• Singtel
• Google Fiber
• Google Fiber Blog
• NURO 10G
• Init7 Fiber7 25G
• BT
• Nokia i Openreach
• Nacionalni institut za informacijske i komunikacijske tehnologije (NICT)
• CableLabs 10G inicijativa
• Usluga širokopojasnog interneta od 10 Gbps
• ITU
• 2Africa
• 8 Gbps
• 10 Gbps
• Broadband Commission
• CNET
• BroadbandNow